|
piše Vuk ÐURICIC
IZRUCENJE PA PRITVOR Prihvati li sud u Poegi
zahtjev Dravnog odvjetništva, Hrvatska ce od Austrije
zatraiti izrucenje bivšeg ustaškog dunosnika
koji se smatra odgovornim za teror nad civilnim stanovništvom.
Nakon višemjesecne opsene istrage u kojoj je sudjelovao i MUP-ov
Odjel za ratne zlocine, Dravno odvjetništvo je, temeljem prikupljene
dokumentacije i iskaza svjedoka, prije nekoliko dana istranom sucu upanijskog
suda u Poegi odaslalo zahtjev(broj:K-DO-5/05-2) za pokretanje istrage
protiv bivšeg ustaškog dunosnika Milivoja Aschnera koji je
od pocetka svibnja 1941. godine pa do kraja veljace 1942. godine bio predstojnik
Gradskog redarstva, odnosno šef ustaške policije u Poegi.
Na udaru Srbi i idovi
Aschner je u navedenom razdoblju, suprotno
nacelim i odredbama Konvencije (IV) o zakonima i obicajima
rata na kopnu iz 1907. godine, provodio i naredivao provodenje
rasnih zakona, zakona o vjerskoj nejednakosti i zakonskih
odredbi protiv "nepocudnih i pogibeljnih osoba".
Bivši šef ustaške policije u Poegi,
koji je i osobno sudjelovao u zlostavljanjima, temeljem ustaških
zakona naredivao je hapšenja gradana srpske nacionalnosti
i idova, preuzimao transporte uhicenika srpske nacionalnosti
i odlucivao o njihovu slanju u logor Poega, te donosio
odluke o iseljavanju idovskih obitelji iz njihovih
kuca i stanova.
Nepobitno je utvdeno da je Aschner 26. kolovoza
1941. godine, kao šef ustaške policije u Poegi,
preuzeo i u logor u Poegi proslijedio "transport" u
kojemu je bilo oko 600 grkokatolickih itelja (Srbi
iz Dervente) koje je ustaška vlast uhitila iskljucivo
zbog njihove vjerske pripadnosti. Zatoceni Srbi su predani
zapovjedniku ustaškog logora Emilu Klaicu nakon cega
su ustaše istog dana inscenirali pobunu zatocenika i
tom prilikom pobili 358 uhicenih Srba koje im je samo nekoliko
sati ranije dopremio Aschner.
Osim navedenog zlocina, Aschnera se tereti i za zlodjelo pocinjeno 16. listopada
1941. godine. Naime, toga je dana, provodeci u djelo zakonske odredbe o "zaštiti
arijevske krvi i casti hrvatskog naroda" i zakonske odredbe o "rasnoj
pripadnosti", donio odluku kojom se nareduje iseljavanje 28 idovskih
obitelji iz njihovih kuca i stanova. Ustaška vlast je idovima, naravno,
oduzela svu pokrenu i nepokretnu imovinu, a nakon što ih je privremeno "smjestila" u
stracarama na podrucju tzv. Ciglane, krajem 1941. godine ih je otpremila u
logore Jasenovac i Ðakovo, nakon cega im se gubi svaki trag. Prema do sad
prikupljenim podacima Aschner je tada u smrt odaslao: Ceciliju Kohn, Faniku
i Bertu Krausz, Olgu Pollak, Rikarda Popera, Imbru Pollaka, Ceciliju Roth,
Helenu Steiner, Samuela Spitzera, Fridu i Lea Steinera, Josipa Ungara, Milana
Binenfelda, Marka Bachracha, Vilka Brauna, Milana Hassa, Juliju Kohn, Eugena
i Vatroslava, Lea Steinera, Šandora i Samuela, Juliusa Dajca, Milana Starka,
Adolfa Šorša, Jelku Minz, Ruu Bauer...
U istranom zahtjevu Dravnog odvjetništva navodi se da je Aschner
u razdoblju od 19. do 22. prosinca 1941. godine naredio i hapšenje 19
Poeana pod sumnjom da su komunisti. U zatvoru su proveli oko mjesec
dana, a kad nakon zvjerskog mucenja i psihickog zlostavljanja nisu priznali
da su komunisti, samoinicijativno ih je predao Prijekom sudu koji ih je, osim
jednoga koji je bio osuden na dvije godine robije, oslobodio zbog nedostatka
dokaza. Bivši šef ustaške policije u Poegi je tijekom
studenoga 1941. godine, zajedno s ustaškim logornikom Krešimirom
Kišpaticem, sudjelovao i u zlostavljanju i pljacki dr. Artura Horvata.
Aschner i Kišpatic su iz njegove kuce uzimali i zadrali vrednije
predmete, iivljavajuci se pritom nad vec fizicki i psihicki oboljelim
dr. Horvatom.
Pljackanje stanovništva
Dakle, Milivoj Aschner je, kako stoji u istranom zahtjevu,
kao zapovjednik ustaške policije u Poegi, kršeci
odredbe medunarodnog prava za vrijeme rata, naredivao i provodio
naredbe o mucenju civilnog stanovništva, provodio iseljavanja,
primjenjivao mjere zastrašivanja i terora, provodio
lišavanje prava na propisno i nepristrano sudenje, te
pljackao imovinu stanovništva. Temeljem navedenog Dravno
odvjetništvo Aschnera tereti da je pocinio najtee
kazneno djelo protiv covjecnosti i medunarodnog prava, ratni
zlocin protiv civilnog stanovništva.
S obzirom na cinjenicu da su, kako se navodi, okolnosti izvršenja kaznenog
djela posebno teške, Dravno odvjetništvo smatra da bi Aschneru
trebalo odrediti pritvor. Odluku o tome, kao i o pokretanju postupka, odnosno
sudenju Aschneru za ratni zlocin trebao bi uskori donijeti istrani sudac upanijskog
suda u Poegi. Ako istrani sudac prihvati zahtjeve Dravnog
odvjetništva, RH ce nakon toga od Austrije morati zatraiti njegovo
izrucenje. Naime, Aschner je nakon nestanka tzv. NDH pa sve do 1991. godine,
kad se sa suprugom vratio u Daruvar, ivio u Austriji, preciznije u Klagenfurtu
gdje se, nakon bijega iz Hrvatske pocetkom srpnja prošle godine, i danas
nalazi, što je slubeno provjereno i potvrdeno.
URL: http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/inc/print.asp?url=/20050406/temedana02.asp
________________________________________________________________________
| |