Wiesenthal je početkom tjedna tražio od Vlade da ukine sve mirovine za bivše ustaše.

U ovom trenutku 8995 pripadnika hrvatske domovinske vojske iz Drugog svjetskog rata prima takozvane povlaštene mirovine. Njihov prosječni neto iznos je 2289,81 kunu, podatak je iz redovitih tromjesečnih izvješća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMIOR).

Kriju li se iza te brojke od gotovo 9000 korisnika povlaštenih mirovina (prethodnih godina taj je broj bio višestruko veći) samo bivši domobrani prisilno mobilizirani u oružane snage NDH, a ne i bivši pripadnici ustaških snaga, kao što ovih dana, nakon zahtjeva Simona Wiesenthala upućenog hrvatskoj Vladi, tvrdi bivši predsjednik Stjepan Mesić? Naime, u listopadu 1993. kad je Sabor po hitnom postupku izglasao izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju kojim je omogućio povlaštene mirovine “pripadnicima hrvatske domovinske vojske iz II svjetskog rata”, Mesić je bio predsjednik Sabora.

Obrazac na internetu

Jutarnji list je, međutim, još u listopadu 2013. dobio potvrdu da tvrdnje poput Mesićeve nisu istinite. Da je pripadnost svim oružanim formacijama NDH, a ne samo domobranskim u praksi bio osnova za stjecanje povlaštene mirovine dokazuje i obrazac koji i danas stoji na službenim internetskim stranicama Hrvatskog državnog arhiva. U obrazac podnositelji zahtjeva treba upisati je li u 2. svjetskom ratu bio pripadnik Poglavnikovog tjelesnog zdruga (PTS), domobrana, ustaša ili oružnika te navesti razdoblje koje je u tim formacijama proveo, postrojbu, čin te odlikovanje ako ga je primio. Tada nam je ravnateljica Državnog arhiva Vlatka Lemić potvrdila da ta ustanova spomenuti obrazac izdaje za potrebe stjecanja prava na povlaštenu mirovinu od 1993. nakon što je Sabor u hitnoj proceduri izglasao izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguraju “pripadnika hrvatske domovinske vojske iz II. svjetskog rata”. Državni arhiv naime čuva dio građe iz doba NDH pa u nekim slučajevima može potvrditi pripadnost njezinim oružanim snagama.

Pretraživanje arhive

U Mirovinskom zavodu, tada u listopadu 2013., potvrdili su nam da su potvrde Državnog arhiva bile sastavni, ali ne i jedini dio dokumentacije potrebne za ostvarenje povlaštene mirovine temeljem pripadnosti “hrvatskog domovinskoj vojsci” iz II svjetskog rata. Nitko iz HZMIOR-a tada, a ni jučer kad smo ih ponovo pitali o korisnicima tih mirovina nije opovrgnuo da su pravo na mirovinu ostvarivali svi pripadnici oružanih snaga NDH ako su tu pripadnost mogli dokazati. Na molbu da dostave precizne podatke koliko mirovina je HZMIOR od 1993. do danas odobrio bivšim domobranima, koliko nekadašnjim pripadnicima, Pavelićevoj tjelesnog zdruga, ustaške vojske i oružnika, glasnogovornik Zavoda Tihomir Dujmović je odgovorio da se ti podaci ne mogu pribaviti u jednome danu jer prikupljanje iziskuje pretraživanje arhive iz ‘90-ih.

ZAKONSKE IZMJENE IZ 1993. GODINE

Široko tumačenje domovinske vojske

Zakonske izmjene donesene 1993. kojima se pravo na povlaštene mirovine osigurava “pripadnicima hrvatske domovinske vojske mobilizirane 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945.” ni riječju nije precizirano tko su “pripadnici hrvatske domovinske vojske” iz toga razdoblja što je ostavilo mogućnost širokog tumačenja te odredbe. Samo popratnom obrazloženju koje je tadašnja Valentićeva Vlada dostavila Saboru, na samo jednom mjestu, i to u zagradi stoji da se pod pripadnicima hrvatske domovinske vojske trebaju smatrati domobrani. U samom zakonskom tekstu, ističemo, nigdje se izričito ne navode domobrani. U dijelu kojim tadašnja Vlada obrazlaže potrebu donošenja ovog zakona stoji:

“Budući da su pripadnici hrvatske domovinske vojske u II. svjetskom ratu izravno sudjelovali u stvaranju hrvatske države, postoji opravdani državni razlog da nova suverena Hrvatska toj kategoriji osiguranika prizna prava iz mirovinskoga i invalidskog osiguranja”.

jutarnji.hr